@conference{
author = "Jović, Mihajlo and Onjia, Antonije and Tanaskovski, Bojan and Stanković, Slavka",
year = "2015",
abstract = "Elementi dospevaju u životnu sredinu iz prirodnih izvora i posredstvom ljudske aktivnosti. Toksični elementi, odnosno njihova sve veća zastupljenost u vazduhu, vodi, sedimentu i zemljištu, postali su globalni problem. Pojedini elementi potencijalno su opasni po biljke, životinje i ljude, posebno zbog svoje toksičnosti, sposobnosti da se bioakumuliraju kao
i zbog njihove bionerazgradive prirode. Kao glavni uticaji mogu se navesti kontaminacija
ekosistema i zdravstveni problemi koje mogu izazvati kod ljudske populacije. Ovi problemi
su uzrok povećane zabrinutosti javnosti širom sveta.
S obzirom na rastuću populaciju ljudi na planeti i sve veći broj stanovnika koji žive na
obalama mora, morski organizmi, kao jeftin i veoma lako dostupan oblik hrane, počinje sve
više da se koriste u ishrani ljudi. Jedan od komercijalno veoma važnih proizvoda u svetu
danas je morska dagnja Mytilus galloprovincialis. Ručno sakupljanje i uzgajanje ove vrste
školjki mnogih zemalja datira iz ranog perioda. Vremenom se sa divljih žetvi prešlo na različite tehnike uzgajanja, što je doprinelo, pre svega, većoj produktivnosti morske dagnje.
Najveći svetski proizvođač školjki M. galloprovincialis je Kina, dok je u Evropi najveći
proizvođač Španija.
Crna Gora je Mediteranska zemlja koja se nalazi u jugoistočnoj Evropi, na obalama
Jadranskog mora. Dagnja M. galloprovincialis je nativna vrsta u ovoj oblasti i postoje naznake da je gajena na ovom području još pre sto godina. Komercijalni uzgaoj i proizvodnja
ove dagnje datira od pre 30-tak godina, a danas se ona uspešno uzgaja na više manjih farmi,
prvenstveno stacioniranih unutar Bokokotorskog zaliva. Zbog povoljnih uslova u Bokokotorskom zalivu za akvakulturu M. galloprovincialis smatra se da njihova proizvodnja ima
veliki potencijal za budući razvoj ovog područja. Dagnje Mytilus galloprovincialis predstavljaju jeftinu visoko proteinsku hranu sa niskim sadržajem masti i kalorija, što ih čini potencijalno zdravijom hranom od drugih komercijalno dostupnih proizvoda. Dagnje su, takođe, odličan izvor omega-3 masnih kiselina, vitamina B12, B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin) i B9 (folna kiselina), vitamina
A i C, selena, gvožđa, cinka, joda, kalcijuma, natrijuma, bakra, magnezijuma, mangana,
kalijuma, itd. i izuzetno su korisne za ljudsko zdravlje. Samo 100 grama dagnji obezbeđuje kod odraslih osoba oko 18,5%, 39-67%, 68% i 1260% dnevnih potreba za folnom
kiselinom, gvožđem, selenom i vitaminom B12, respektivno. Međutim, dagnje mogu biti
kontaminirane različitim zagađujućim materijama koje mogu kod čoveka izazvati trovanje
i različite bolesti. Istraživanja mineralnog sastava pojedinih morskih organizama izuzetno
je važno i neophodno, jer su pojedine vrste, uključujući i dagnje, postale svetski delikates
kod ljubitelja plodova mora. Stoga je poznavanje elementarnog sastava dagnji od suštinskog
značaja za procenu dostupnosti hranjivih materija, ali i sa apekta procene i smanjenja potencijalno negativnih efekata po zdravlje ljudi koje može izazvati prekomerna konzumacija
kontaminiranih dagnji.
Cilj ovog rada bio je da se utvrdi uticaj 17 ispitanih elemenata (Fe, Zn, Mn, Sr, I, As, Cr,
Ba, Cu, Ni, Sb, Sn, Cd, V, Co, Zr i MeHg) na zdravlje potrošača dagnji M. galloprovincialis
iz Bokokotorskog zaliva, Crna Gora. Procenjeni rizik od ispitanih elemenata sugeriše da
nedeljna potrošanja od 100 grama dagnji tokom ljudskog života neće izazvati negativne
posledice po ljudsko zdravlje.",
publisher = "Belgrade : University, Faculty of Agriculture",
journal = "Conference Proceedings / VII International Conference "Water & Fish", Belgrade-Zemun, Serbia June, 10-12. 2015",
title = "Human exposure to 17 elements through mussels consumption, Izloženost ljudi delovanju 17 elemenata putem konzumiranja dagnji",
pages = "290-285",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_technorep_7116"
}